Tečne kristale i njihovu osobinu promjena boja u određenim uvjetima otkrio je austrijanac Friedrich Reinitzer, 1888-e, po zanimanju botaničar. Tek oko 1960-ih otkriveno je da su tečni kristali pod dejstvom električnog napona sposobni mijenjati smjer polarizacije svjetla. Skoro svaka vrsta LC panela funkcionira slično. Postoji više slojeva kod kojih prvi sloj emituje pozadinsko svjetlo, kroz polarizatore, tft staklo, sloj tečnih kristala i filtera boja. Pored LC panela danas su vrlo aktuelni OLED paneli koji nemaju pozadinsko svjetlo nego sloj organskih samo-svjetlećih dioda. Tako panel ne treba puno slojeva i puno je tanji. Prednost OLED ekrana je fantastična slika, ograničena nešto kraćim vijekom trajanja.
Svaki od tih ekrana čine pikseli koji, zavisno od gustine, tipa i tehnologije, definiraju kvalitetu projekcije slike. Da bi jedan pixksel mogao emitirati boje, sastoji se od RGB Subpiksela u crvenoj, zelenoj i plavoj boji. Tehnologija izrade strukture piksela ima različitih te je vrlo komplikovana. Kod jedne slike u 4K UHD rezoluciji imamo 3980×2160 piksela odnosno 8 596 800 pojedinačnih piksela. Naravno takvo nešto nije uopšte jednostavno proizvesti ali razvojem tehnologije daju se precizno napraviti i mnogo sitnije stvari bez grešaka tako da dolazimo do svrhe ovog teksta.
Nikako ne možemo da prihvatimo bilo kakve ekrane sa greškama “PRIHVATLJIVIM” po pitanju garancije. Nekako sve više dobivamo nekvalitetne stvari za iste novce i treba sa time da se pomirimo. Nažalost puno ne možemo da promjenimo zato što korporacije definišu politike, a ne vlade. U početku masovne izrade LC ekrana nije bila tolerirana niti jedna greška pri izradi što se vremenom promjenilo. Zbog nekvalitetne proizvodnje bilo im je neisplativo bacati defektne panele pa ih nam sad prodaju pod “normalno”.
Što sve to znači, a šta je to pixel feler? Pri nanošenju RGB sloja tečnih kristala dođe do grešaka tako da imate ili totalno mrtve piksele ili one koji svjetle/ pulsiraju u određenoj boji. Iako su vrlo sitne, vrlo će vam brzo zasmetati, pogotovo ako ste za ekran dali velike novce. U povoljnijem slučaju se piksel greške pojavljuju samo zbog softveskih nedostataka koje nestaju odgovarajućom programskom nadogradnjom. Također postoje i promjene slike uzrokovane visokim temperaturama.
Za pronalaženje grešaka monitora preporučujemo Eizo Monitor test: https://www.eizo.de/zubehoer/software/monitor-test/
“Mrtve” piksele prepoznaćete na jednoločnim svjetlim slikama, a “žive” piksel greške tako što se pri svim slikama nikad ne mjenjaju i svjetle/ pulsiraju u “bijeloj”, crvenoj, zelenoj ili plavoj boji.
Ozbiljni proizvođači normalno ne prihvataju ni jednu piksel grešku dok su ostali “progurali” ISO 9241-307 normu koja treba da nas ubjedi da je određeni broj grešaka “normalan”. Zadnje prikazane slike su iz našeg iskustva kod monitora od 1000 eura kada smo dobili u sredini ekrana jedan mrtav piksel.
Naša preporuka: Probajte vidjeti prije kupovine vašeg uređaja kojoj piksel-greška klasi pripada vaš monitor/ tv. Samo kod klase 0 garantuje se panel bez greške. Ako vas i zapadne jedan panel sa greškom gledajte kako možete da ga vratite!